1. Često korišteni izrazi
1. Toplota
Toplota je oblik energije. Ako se predmet zagrije, toplina se apsorbira; ako se ohladi, toplota se izbacuje. SI jedinica je džul (J).
Uobičajene jedinice: kJ (kilodžuli), BTU (britanska termalna jedinica), kCal (kilokalorije)
2. Kapacitet hlađenja
Toplotu koju klima jedinica oduzima klimatizovanom mestu u jedinici vremena. SI jedinica je kW (kJ/s).
Uobičajene jedinice: kW (kilovat), BTU/h (imperijalna jedinica), kCal/h (kilokalorija), RT (tone za hlađenje)
3. Temperatura
Temperatura pokazuje koliko je supstanca hladna ili vruća.
Metode izražavanja temperature su: stepen (Celzijus), ℉ (Farenhajt), K (Kelvin) stepen =5/9 (℉-32)=K-273
4. Relativna vlažnost
Relativna vlažnost pokazuje koliko je zrak blizu zasićenosti vodenom parom.
Metoda izražavanja: % (postotak)
5. Rashladno sredstvo
Cirkulirajući nosač toplote koji prenosi toplotu sa visokotemperaturnog kraja na niskotemperaturni kraj u rashladnom sistemu.
Često korišteni su: R22, R134a, R410A, R290, R717, R404A, itd.
6. Odnos energetske efikasnosti
Koeficijent energetske efikasnosti je važan pokazatelj za mjerenje ekonomske efikasnosti klima uređaja.
Omjer energetske efikasnosti=kapacitet hlađenja/potrošnja energije
7. Osjetljiva toplota/latentna toplota
Toplina koja uzrokuje promjenu temperature objekta naziva se osjetljiva toplina.
Toplota koja samo mijenja stanje promjene faze objekta bez promjene njegove temperature naziva se latentna toplina
8. Isparavanje/kondenzacija
Isparavanje i kondenzacija su promjene faza koje nastaju kada rashladno sredstvo apsorbira (oslobađa) toplinu u sistemu.
Promjena rashladnog sredstva iz tekućine u plin se naziva isparavanjem, apsorbirajući toplinu iz okolnog okruženja;
Promjena rashladnog sredstva iz plinovitog stanja u tekućinu naziva se kondenzacija i oslobađa toplinu u okolinu.
9. Supercooling
Temperaturna razlika između tečnosti rashladnog sredstva i zasićene tečnosti pri istom pritisku naziva se pothlađivanje, što je razlika između temperature zasićenja rashladnog sredstva (odgovarajuće vrednosti na manometru) i temperature cevi za tečnost.
10. Pregrijavanje
Temperaturna razlika između pare rashladnog sredstva i zasićene pare pri istom pritisku naziva se pregrijavanjem, što je razlika između temperature zasićenja rashladnog sredstva isparavanjem (odgovarajuće vrijednosti na manometru niskog pritiska) i temperature povratnog zraka.
2. Osnovni principi
①Proces isparavanja: Tečnost rashladnog sredstva isparava pod niskim pritiskom (niska temperatura) i postaje para niskog pritiska; isparivač je uređaj koji proizvodi hladnu energiju. Rashladno sredstvo apsorbira toplinu predmeta koji se hladi u isparivaču, čime se postiže svrha hlađenja.
②Proces kompresije: povećajte pritisak pare niskog pritiska na paru visokog pritiska. Kompresor komprimira i transportuje rashladnu paru i stvara srednji i nizak pritisak u isparivaču i srednji i visoki pritisak u kondenzatoru. To je srce čitavog sistema.
③Proces kondenzacije kondenzuje paru pod visokim pritiskom u tečnost pod visokim pritiskom; Kondenzator je uređaj koji odvodi toplotu i ispušta toplotu koju apsorbuje rashladno sredstvo u isparivaču i toplotu pretvorenu radom kompresora u rashladni medij.
④ Tokom procesa prigušivanja, tečnost pod visokim pritiskom smanjuje svoj pritisak i ponovo postaje tečnost niskog pritiska, vraćajući se na ① da završi ciklus. Prigušni ventil prigušuje i smanjuje pritisak rashladnog sredstva i reguliše protok rashladnog sredstva koje ulazi u isparivač.
1. Kompresor: Srce i snaga rashladnog sistema, koji ima funkciju kompresije i pokretanja rashladnog sredstva rashladnog sistema.
2. Kondenzator i isparivač: Kondenzator prenosi toplotu u spoljašnje okruženje, a rashladni gas se hladi i ukapljuje, uzrokujući porast temperature spoljašnjeg okruženja. Isparivač apsorbira toplinu iz vanjskog okruženja, a rashladna tekućina isparava u njemu, smanjujući temperaturu vanjskog okruženja.
3. Suvi isparivač: U suvom isparivaču, rashladno sredstvo prolazi kroz cijevi za izmjenu topline, a hladna voda teče izvan visokoefikasnih cijevi za izmjenu topline. Efikasnost razmene toplote takvog izmenjivača toplote je relativno niska. [Izvor ovog članka: Refrigeration Encyclopedia Public Account], njegov koeficijent prijenosa topline je samo oko 2 puta veći nego kod gole cijevi, ali njegova prednost je što olakšava vraćanje ulja i relativno je jednostavna za kontrolu. Količina rashladnog sredstva za punjenje je oko 1/2 do 1 količine punjenja preplavljene jedinice. /3 ili tako nešto.
4. Potopljeni isparivač: Način rada preplavljenog isparivača je potpuno suprotan onom kod suhog isparivača. Hladna voda prolazi kroz cijev za izmjenu topline, a rashladno sredstvo u potpunosti uranja cijev za izmjenu topline. Nakon apsorbiranja topline, isparava izvan cijevi za izmjenu topline. Na površini cijevi za prijenos topline poplavljenog isparivača ima mnogo rupa u obliku igle, [Izvor ovog članka: Refrigeration Encyclopedia Public Account], a na unutrašnjoj površini cijevi postoje spiralne izbočine kako bi se poboljšao prijenos topline na strani hladne vode. Ova visokoefikasna cijev za prijenos topline istovremeno poboljšava ključanje izvan cijevi i prijenos topline unutar cijevi, poboljšavajući koeficijent prijenosa topline.
5. Mehanizam za prigušivanje: Rashladno sredstvo pod visokim pritiskom koje izlazi iz kondenzatora se dekomprimira i hladi kroz ekspanzioni ventil, tako da je temperatura rashladnog sredstva niža od temperature okoline, tako da klima jedinica ima mogućnost hlađenja. Trenutno se najčešće koriste uređaji za prigušivanje: termalni ekspanzioni ventil, otvorna ploča, kapilarna cijev, ručni ekspanzioni ventil, elektronski ekspanzioni ventil.
6. Funkcija ekspanzionog ventila: Kontroliše pregrijavanje rashladnog sredstva na izlazu iz isparivača kako bi se osiguralo da je područje isparavanja isparivača u potpunosti iskorišteno i spriječilo nesreće ispiranja cilindra kompresora.
7. Klasifikacija ventila za termičku ekspanziju: Ventili za termičku ekspanziju se dijele na strukturne tipove: integralni tip i sklopljeni tip. Metode ravnoteže pritiska mogu se podijeliti na: internu ravnotežu i metode eksterne ravnoteže. Prema smjeru strujanja radnog fluida, može se podijeliti na: jednosmjerni i dvosmjerni.
8. Četvorosmjerni ventil: Četvorosmjerni ventil je važna komponenta klima uređaja i igra ulogu u promjeni smjera protoka rashladnog sredstva u sistemu klimatizacije.
9. Separator gas-tečnost: separator gas-tečnost se može instalirati na ulazu i izlazu gasnog kompresora za odvajanje gas-tečnost.
10. Rezervoar za tečnost: Rezervoar za tečnost ima ulogu skladištenja, razdvajanja gasa i tečnosti, filtracije, prigušivača i puferiranja rashladnog sredstva.
11. Elektromagnetni ventil: Kada je napajanje uključeno, solenoidni kalem stvara elektromagnetnu silu za podizanje zatvarača sa sjedišta ventila i ventil se otvara; kada je struja isključena, elektromagnetna sila nestaje, a opruga pritiska zaporni element na sjedištu ventila i ventil se zatvara.






